Prema srednjevjekovnoj legendi Čarobni frulaš je 1284. godine odveo djecu iz njemačkog grada Hamelina. Priča govori kako su grad Hamelin opsjedali štakori zbog čega su građani odlučili angažirati profesionalca kako bi se riješili te pošasti. Pronašli su istjerivača i pogodili se za cijenu. Stranac je zasvirao u frulu, a štakori su ga počeli slijediti po gradu da bi ih on na kraju odveo do rijeke Weser i utopio. Građani su mu odbili platiti zbog čega se Frulaš naljutio i odlučio osvetiti.
Dok su svi odrasli bili u crkvi na jutarnjoj misi Frulaš se vratio, zasvirao u frulu, a sva gradska djeca, njih 130, zaplesala su i počela ga slijediti. Otplesali su do neke špilje i tu im se gubi trag. Priču je građanima ispričalo jedino preživjelo dijete, koje zbog hromosti nije dostiglo povorku. Gradske kronike ovu veliku nesreću spominju početkom 14. stoljeća, a štakori nisu dio originalne priče, nego su dodani tek u 16. stoljeću. Pravi razlog nestanka djece nije poznat, a teorija postoji nekoliko. Postoji mogućnost da su poginuli u velikom odronu koji se u to vrijeme dogodio u okolici Hamelina, kao i da su se utopila u poplavi no o njoj nema podataka.
Neke teorije pretpostavljaju da su djeca bila zaražena kugom, pa su ih odveli izvan grada kako ne bi širili zarazu, no epidemija kuge je na tom području zabilježena pola stoljeća nakon nastanka legende, a druge bolesti i urođene mane se ne uklapaju u tako velik mortalitet na malom području. Pogibija u bitci koja se 1260. odvijala kraj grada također nije vjerovatna jer nema navoda o stradavanju odrasle populacije. Još jedna teorija govori kako se u to doba zadesio brodolom hodočasničkog broda na Baltiku, a neki vjeruju i kako se radi o uspomeni na odlazak u tzv. Dječji križarski rat 1212. no istina o ovoj legendi povjesničarima nije poznata.
Osnivačka Povelja Organizacije ujedinjenih naroda potpisana je 1945. godine u San Franciscu, a stupila je na snagu 24. listopada 1945. nakon prihvaćanja od strane 51 države čime je zamijenjena neučinkovita Liga naroda, osnovana 1919. Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. Glavni organi UN su: Generalna skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.
UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Mnogi upravo zbog tog utjecaja ‘odabranih’, koji ga često koriste za svoje geopolitičke i ekonomske pretenzije, organizaciju Ujedinjenih naroda ne smatraju efektivnom u provođenju svojih osnovnih ciljeva.
Prvi bar kod, najstarija, a do danas najraširenija i najuspješnija od AIDC tehnologija, po prvi je put skeniran s paketića Wrigleyewih žvakačih guma u supermarketu Marsh u gradu Troy u američkoj saveznoj državi Ohio. Bar kod, ili UPC (Universal Product Code), je broj pretvoren u smisleni niz tamnih linija i svijetlih međuprostora koje čitač (skener) pretvara u broj, a on je ključ za bazu podataka s ostalim podacima o proizvodu, usluzi ili lokaciji te cijeni. U standardnoj varijanti crtični je kod građen od 13 numeričkih znakova podijeljenih u 4 skupine.
Umjesto zastarjelog načina ispisivanja podataka rukom ili jednostavnim pomoćnim strojem, EAN.UCC sustav koristi se kompjutorskim jezikom i šifarskim pismom. Cilj mu je unaprijediti rukovanje opskrbnim lancem i poslovnim procesima tako da omogućava svakodnevne inventure, kontrolu zaliha, utvrđivanje poreznih obveza itd. Zbog dugogodišnjeg razvoja tehnika, programa i uređaja te standardizacije u ovom području, danas postoji visok stupanj kompatibilnosti i prihvaćenosti ovog načina označavanja i automatizacije poslovnih procesa. Kada je prije nekoliko desetljeća označavanje bar-kodom ušlo u upotrebu, poslovanje je u kvantitativnom i kvalitativnom smislu unaprijeđeno u proizvodnji, transportu, trgovini i mnogim drugim uslužnim djelatnostima.
Kao što svaka automatizacija povećava pouzdanost i brzinu, tako je i uvođenje bar-koda omogućilo daleko veći protok proizvoda i informacija nego ranije, u vrijeme ručnog unosa podataka. Danas su bar kod sustavi kritični element u poslovnim procesima cijele globalne ekonomije koja se bez njih ne može zamisliti. Prisutan je u 140 zemalja, obuhvaća oko milijun tvrtki te uključuje 101 zemlju sa svojim nacionalnim organizacijama, među kojima je i EAN CROATIA sa svojih više od 2.000 tvrtki članica.
Čileanski političar i predsjednik Salvador Allende, prvi marksistički političar izabran za predsjednika jedne države na demokratskim izborima, koji je svojom politikom agrarne reforme, nacionalizacije rudnih bogatstava i pravedne raspodjele bogatstva, opasno ugrozio interese bogate malobrojne elite i stranih, posebno američkih kompanija, zbog čega je na kraju platio glavom, rođen je u čileanskom Valparaisu 1908. godine.
Finski reli vozač Tommi Mäkinen, jedan od najuspješniji vozača svih vremena s četiri osvojena naslova Svjetskog prvaka u reliju i ukupno 24 pobjede na utrkama Svjetskog prvenstva u reliju, koji se 2003. povukao iz tog natjecanja, rođen je 1964. godine u finskoj Puppoli.
Talijanski nogometaš Paolo Maldini, legenda AC Milana za koji je igrao cijelu svoju, 25 godina dugu karijeru, rekorder u nastupima Milana u talijanskoj Serie A, te sa 126 nastupa rekorder u nastupima za Azzurre kojima je 64 puta bio i kapetan, rođen je 1968. godine u Milanu.
Američki glumac Chris O’Donnell, nositelj nominacije za Zlatni globus, najpoznatiji po ulogama Robina u filmovima Batman Forever i Batman & Robin, Charliea Simmsa u Scent of a Woman, te nastupima u serijama The Practice, Two And A Half Men, Grey’s Anatomy i brojnim drugima, rođen je u Winnetaki u Illinoisu 1970. godine.
26 lipnja 1916. – Rođen Zlatko Prica
Velikan hrvatske umjetnosti i kulture, slikar Zlatko Prica rođen je u mađarskom gradu Pečuhu 26. lipnja 1916., no već kao dijete doselio se u Zagreb.
U osnovi njegove umjetnosti je savršeno ovladavanje crtežom i sklonost suzvučju boja. Na završnoj izložbi diplomskih radova 1940. na Akademiji likovnih umjetnosti bio je nagrađen Pariškom stipendijom, koju, međutim, nije mogao realizirati jer je počeo rat. Iduće godine priredio je zapaženu prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu.
Uskoro je uhićen i deportiran u ustaški sabirni logor „Danica“ u blizini Koprivnice, gdje je dojmove i zapažanja dokumentirao na skicama i crtežima. Nakon pola godine je pušten te se sklonio u Samobor. U ljeto 1943. u pratnji supruge pridružio se partizanskom pokretu. Najpoznatija ostvarenja iz tog razdoblja su ekspresivne ilustracije potresne poeme Jama Ivana Gorana Kovačića, koje je izradio u suradnji s Edom Murtićem.
Pedesetih je godina slijedilo nekoliko putovanja važnih za Pricinu slikarsku preobrazbu. Oduševio se staroindijskim budističkim freskama iz Ajante, što je ubrzalo napuštanje tonski suzdržanog realizma i prostornog iluzionizma, kao i razvoj prepoznatljivog autentičnog stila. Prica je stvorio novi dvodimenzionalni prostor, dinamično određen kolorističkim bogatstvom i strujom linija.
Oko 1960., na tom tragu, njegovom rukopisu i promišljanju sve više biva svojstvena stilizacija, štoviše, apstrakcija. Nižu se stvaralački ciklusi. Jedan od najvažnijih je svakako Tarski ciklus, u kojem se vraća figuraciji, a nazvan je prema istoimenoj slikovitoj vali nedaleko od Poreča, u kojoj je često boravio. U svojim je poznim godinama, u Opatijskom ciklusu, iznenadio poletnošću i svježinom izričaja. Godine 1969. Zlatko Prica bio je među utemeljiteljima kultne zagrebačke Galerije Forum.
26 lipnja 1892. – Rođena Pearl Buck
Prva Amerikanka, dobitnica Nobelove nagrade za književnost, Pearl Buck, usto dobitnica Pulitzerove i drugih nagrada, spisateljica čiji su romani bili po dvije godine prvi na popisu najuspjelijih knjiga, prema mišljenju književnih povjesnika i kritika, nema osobito visoko mjesto u povijesti američke književnosti.
Kuća, komadić zemlje, može biti bilo gdje, ali ljudi su u srcu i težnjama isti, ustvrdila je Pearl Buck, nakon što je najveći dio života provela u Kini, naučivši najprije kineski, a zatim engleski, i nastojeći raditi na razumijevanju i približavanju Istoka i Zapada.
Rođena je 26. lipnja 1892. u misionarskoj obitelji Sydenstricker. Roditelji su je kao petomjesečno dijete iz rodne Zapadne Virdžinije odveli u grad Čingjang na obali Jangcea. Tamo je neprekidno boravila do 17. godine, da bi zatim došla u Ameriku na školovanje.
Počela je nastavničku karijeru, ali je ubrzo napustila posao i vratila se u Kinu njegovati bolesnu majku. Ondje se i udala za američkog misionara i predavala engleski na kineskim sveučilištima. Prvi objavljeni roman Istočni vjetar, zapadni vjetar priča je o sučeljavanju dviju naizgled nespojivih civilizacija.
Dobra zemlja o seljaku Vang Lungu, vjerojatno je najpoznatiji roman Pearl Buck, koji je poslužio i kao filmski predložak. Slijedili su romani Sinovi, Razbijeni dom, Mati, Duh i tijelo – životopis njezinih roditelja.
Godine 1932. Pearl Buck se konačno vratila u Sjedinjene Države, a nakon primitka Nobelove nagrade 1938. nastavila je pisati romane o Kini i njezinim ljudima, osobito ženama.
Rodoljub, Drugi bogovi, Zmajevo sjeme, Božji ljudi, tek su neki naslovi od 40-ak tiskanih romana. Zanimljivim štivom pokazala se i autobiografija Mojih nekoliko svjetova objelodanjena 1954. Romane o Americi pisala je pod pseudonimom John Sedges. Pod tim su imenom objavljene knjige što čine svojevrsni američki triptih. Umrla je 6. ožujka 1973.
blic hr 